Pravoslavni vernici danas slave praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina. To je jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika i za njega se vezuju različiti običaji.
Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Vreme između dve Gospojine, naziva se međudnevnica, a veruje se da je taj period najbolji za branje plodova i lekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama leče se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja“ od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
U Srbiji se veruje da je Bogorodica zaštitnica svih živih bića, ali posebno porodilja i majki. Zato na današnji dan dame ne bi trebalo ništa da rade već da dan posvete poštovanju Bogorodice.
Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice nije dobro išta raditi rukama, ili započinjati nov posao, veruju stari.
Do današnjeg dana treba završtiti sve letnje poslove u polju, a tek od Male Gospojine treba početi sa novim, jesenjim radovima.