Lešnik ćemo sačuvati ukoliko ga nakon berbe osušimo. Dobro osušeni plodovi mogu se čuvati 2 do 3 godine.
Nakon berbe (trešenja) lešnika koja se obavlja, zavisno od sorte i agroekoloških uslova od jula do septembra, treba obaviti sušenje plodova.
Sušenje lešnika je mera koju treba obavezno primeniti jer u protivnom može doći do pojave buđi i propadanja plodova.
Još prilikom berbe jedan deo plodova pašće zajedno sa omotačem. Omotač sadrži znatno više vode pa ga zato treba skinuti.
Plodovi koji su obrani zajedno sa omotačem a ne možemo ih ručno skinuti odmah, prvo se suše 6 do 8 dana na suncu uz često mešanje. Posle ovakvog sušenja 80 % plodova biće odvojeno od omotača, a ostali plodovi se još malo moraju dopunski osušiti. Ukoliko ostane omotač kod nekih plodova, takvi plodovi se stavljaju u magacinski prostor u sloju od oko 30 cm i tu ostanu 10 do 12 dana. Za to vreme stalno se mešaju da bi se sušenje ubrzalo, a samim tim i odvojio omotač.
Sve ovo treba shvatiti kao problem, pa zato berbu treba izvršiti kada su plodovi u punoj fazi zrelosti.
Kada su svi plodovi očišćeni onda se oni suše na suncu još dva do tri dana ili u specijalnoj sušnici sve dok njihova vlaga ne dostigne 8-10 %.
Smatra se da je temperatura od 32-34 ºC optimalna i dovoljna za sušenje. Lešnik se čuva u suvim, čistim, provetrenim, osvetljenim prostorijama. Međutim, bolje je da se ne čuvaju duže od godinu dana, jer gube na težini i boji, a ponekad zbog visokog sadržaja vlage mogu i da užegnu. Čuvanje je neophodno ukoliko proizvođač posle sušenja nije u mogućnosti da odmah proda plodove lešnika.U tom slučaju lešnik se mora skladištiti u prostorijama koje treba da budu suve i osvetljene. U vlažnim prostorijama plodovi lešnika brzo propadaju, buđaju i zbog toga gube na težini i kvalitetu. U odgovarajućem skladišnom prostoru plodovi lešnika treba da budu u tankim slojevima razvučeni i da se povremeno mešaju, da ne bi poprimili neprijatan miris.
Preporučuje se povremeno da se u magacinskom prostoru pali sumpor radi uništavanja pojedinih gljivica, a takođe da se čuva i negašeni kreč koji smanjuje vlažnost u prostoriji. Pod magacinskog prostora treba da bude izrađen od betona, prethodno izolovan od vlage. Preko betona treba postaviti suve daske. Zidovi treba da su izmalterisani i sa spoljašnje i sa unutrašnje strane. Prostorija treba da ima električni ventilator koji će odstranjivati suvišnu vlagu. Ventilator treba postaviti na 30 cm od ivice plafona.
Radi uspešnog čuvanja treba ugraditi i električne kalorifere. Broj i veličina kalorifera će zavisiti od veličine prostorije, odnosno od količine lešnika koji se čuva. Kaloriferi treba da budu sa termostatom i služiće za održavanje temperature zagrevanje skladišta na 30 ºC. Termostat se postavlja na visini od 1 metra od poda.
Radi dobre manipulacije i kretanja radnika u magacinu treba magacinski prostor pregraditi u boksove. Jedan boks treba da ima 6 m², a između njih je prostor u širini od 1 m koji služi za kretanje radnika i izvođenje svih manipulativnih poslova.
Suzana Jerkić dipl.inž.
voćarstva i vinogradarstva
PSSS Vranje