Mladi u Vladičinom Hanu između diplome i prvog posla: Koliko je teško pronaći zaposlenje?
VLADIČIN HAN – Završetak školovanja za mnoge mlade predstavlja početak nove životne etape, ali i suočavanje sa jednim od najvažnijih pitanja – gde pronaći prvi posao? Za mlade u manjim sredinama, poput Vladičinog Hana, potraga za zaposlenjem može biti dodatno otežana ograničenim izborom zanimanja, nedostatkom radnog iskustva i potrebom da se posao traži van mesta stanovanja.
Dok pojedini mladi žele da se zaposle u lokalnim preduzećima, drugi razmišljaju o odlasku u Niš, Beograd ili inostranstvo. Ipak, među njima postoje i oni koji veruju da se uz odgovarajuću podršku profesionalna budućnost može graditi i u rodnom mestu.
„Završio sam školu, ali svi traže iskustvo“
Marko Dimičić, 20 godina, koji traži prvo zaposlenje:
„Nakon završetka srednje škole počeo sam da tražim posao. Najveći problem je što nemam radno iskustvo, a voleo bih da radim nešto za šta sam se školovao. Ne očekujem odmah veliku platu, ali bih želeo da imam priliku da učim, napredujem i jednog dana zasnujem porodicu. Ako ne uspem da pronađem odgovarajući posao ovde, moraću da razmišljam o odlasku.“
Ovaj primer ukazuje na jedan od izazova sa kojima se mladi mogu suočiti prilikom prvog zapošljavanja – prelazak iz obrazovnog sistema na tržište rada.
Prakse, obuke i saradnja škola sa poslodavcima mogli bi da pomognu mladima da steknu iskustvo pre nego što se prvi put prijave za posao.
„Posao postoji, ali je pitanje može li se od plate samostalno živeti“
Vladana Ristić, 25 godina:
„Zaposlena sam i drago mi je što nisam morala da odem iz Vladičinog Hana. Međutim, mislim da je mladima danas teško da se osamostale. Kada se saberu troškovi stanovanja, hrane i svakodnevnog života, nije jednostavno planirati budućnost. Volela bih da postoje veće mogućnosti za napredovanje i bolje plaćene poslove.“
Pored samog pronalaženja zaposlenja, visina zarade i uslovi rada mogu značajno uticati na životne planove mladih.
Mogućnost rešavanja stambenog pitanja, finansijska nezavisnost i sigurnost zaposlenja posebno su važni za one koji planiraju osnivanje porodice.
Zbog toga se pitanje zapošljavanja mladih ne može posmatrati samo kroz broj otvorenih radnih mesta, već i kroz njihov kvalitet.
„Voleo bih da se vratim nakon fakulteta, ali gde da radim?“
Miloš Jovanović student, 23 godine:
„Studiram u Nišu i voleo bih da se nakon fakulteta vratim u Vladičin Han. Ovde mi je porodica i sviđa mi se mirniji život. Međutim, pitanje je da li ću moći da pronađem posao u svojoj struci. Ako budem morao da biram između nezaposlenosti kod kuće i posla u drugom gradu, verovatno ću izabrati odlazak.“
Za studente koji se obrazuju van opštine, povratak u rodno mesto često je povezan sa mogućnostima zaposlenja u struci.
Upravo zbog toga važno je razmišljati o načinima povezivanja mladih stručnjaka sa lokalnim poslodavcima, ali i o razvoju novih delatnosti koje bi otvorile prostor za različita zanimanja.
Da li lokalna privreda može da ponudi više mogućnosti?
Privredni razvoj predstavlja jedan od ključnih preduslova za otvaranje novih radnih mesta.
Međutim, zapošljavanje mladih zahteva i usklađivanje njihovih znanja i veština sa potrebama poslodavaca.
Saradnja srednjih škola, privrednika, Nacionalne službe za zapošljavanje i lokalne samouprave mogla bi doprineti boljem informisanju mladih o dostupnim zanimanjima i mogućnostima stručnog usavršavanja.
Posebno je važno razmotriti mogućnosti za organizovanje stručnih praksi, dodatnih obuka i programa namenjenih onima koji tek ulaze na tržište rada.
Preduzetništvo kao prilika za ostanak.
Za deo mladih pokretanje sopstvenog posla može predstavljati alternativu klasičnom zapošljavanju.
Razvoj digitalnih tehnologija, internet trgovine, kreativnih i uslužnih delatnosti omogućava da se pojedini poslovi obavljaju i iz manjih sredina.
Ipak, preduzetništvo zahteva početni kapital, odgovarajuće znanje i spremnost na poslovni rizik.
Zato su dostupnost informacija o podsticajima, obukama i savetodavnoj podršci važni za mlade koji razmišljaju o samozapošljavanju.
Šta mladi očekuju od lokalne zajednice?
Pitanje zapošljavanja mladih ne može rešiti samo jedna institucija.
Potrebna je saradnja obrazovnih ustanova, privrede, lokalne samouprave i samih mladih kako bi se bolje razumeli problemi i pronašla održiva rešenja.
Za početak je važno čuti šta mladi smatraju najvećim preprekama: nedostatak radnih mesta, neodgovarajuće kvalifikacije, niske zarade ili ograničene mogućnosti profesionalnog napredovanja.
Jednako je značajno čuti i stavove poslodavaca o tome koja zanimanja i veštine nedostaju lokalnoj privredi.
Prvi posao kao prvi korak ka samostalnosti.
Za mladu osobu prvi posao nije samo izvor prihoda. On predstavlja priliku za sticanje iskustva, profesionalni razvoj i planiranje samostalnog života.
Ako mladi u svojoj sredini mogu da pronađu zaposlenje koje im pruža sigurnost i perspektivu, veća je mogućnost da će u njoj želeti da ostanu.
Zato pitanje budućnosti mladih u Vladičinom Hanu nije samo koliko njih može da pronađe posao, već i da li im taj posao omogućava život kakav žele.
Tekst je pripremljen u okviru projekta „Kako mladi vide budućnost u Vladičinom Hanu“, koji se bavi položajem mladih, njihovim potrebama i mogućnostima za razvoj lokalne zajednice.
Ovaj medijski sadržaj proizveden je u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata iz budžeta opštine Vladičin Han radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2026. godini. Sadržaj ovog teksta ne izražava nužno stavove opštine Vladičin Han














